▪️ Zašto vam tamo neki konsultant u skupom odelu otima digital klijente?
▪️ Kako da izbegnete pitch-eve?
▪️ Kako da unesete svežu krv u agenciju?
▪️ Zašto bi trebalo da poželite srećan put velikim klijentima, i na kraju – zašto su nagradni festivali postali baš smor?
Neizmerno hvala Nataliji Čorbić što mi je zadala veoma tešku temu i naterala me da pišem o digitalu iz drugog ugla. Tekst je pisan namenski za tradicionalni godišnji projekat agencije Pioniri Communications – Trendovi.rs.
VEOMA MALIM KORACIMA, DIGITALNO TRŽIŠTE U SRBIJI RASTE. ZAJEDNO SA NJIM, RASTE I BROJ KLIJENATA KOJI SU ČULI DA TAJ DIGITAL I NIJE BAŠ TOLIKO LOŠ, ŠTO DALJE DOVODI DO PORASTA BROJA AGENCIJA I KONKURENCIJE. SVI ZAJEDNO, GRČEVITO SE BORIMO ZA SVAKI DINAR BUDŽETA KOJI JE I DALJE MIZERAN U ODNOSU NA ONE U ATL I PR, DOK PARALELNO POKUŠAVAMO DA UBEDIMO KLIJENTE DA SMO VIŠE OD KLINACA KOJI BLEJE NA INSTAGRAMU I PRODAJU LAJKOVE. I TAKO, TIM MALIM KORACIMA, NA KRAJU IPAK USPEVAMO DA POMERAMO GRANICE I ISPRATIMO ČAK I NEKE OD SVETSKIH TRENDOVA. KAKO ĆE SE SVE OVE PROMENE ODRAZITI NA ORGANIZACIJU RADA I POSLOVANJE AGENCIJA, ČITAJTE U NASTAVKU. 🙂
01 Stratezi, a ne operativci
Agencije nisu i ne bi trebalo da budu samo kreativni operativci. A ipak, na Zapadu već godinama vlada jedan veoma nepovoljan trend – konsultantske kompanije, poput Deloitte i PwC, preuzimaju ulogu stratega i bave se kompletnim unapređenjem pozicioniranja brenda na tržištu. Kao glavni razlog, klijenti navode da kreativci ne razumeju koncept strateškog pristupa. Ove promene dalje nas dovode do toga agencije zapravo postaju jeftina radna snaga koja samo implementira definisane ideje ili još gore – gube klijente. Ipak, svetla tačka na domaćem tržištu su pojedine agencije koje su počele da prodaju digitalnu strategiju kao svoj glavni proizvod, te se nadam da će se trend proširiti na celu industriju. Jer ako agencija prodaje samo operativu odnosno fizikalisanje, svi znamo šta to znači – beskrajni damping cena i dodatno snižavanje već malih budžeta.
02 Projektna saradnja između klijenata i agencija
Sa porastom broja agencija, logično, dolazi i do specijalizacije. Vi već sad znate u Srbiji kod koga idete ako vam treba chatbot, kod koga idete ako vam treba dobar video, a ko će vam raditi data-driven kampanju. Ovo je dobro i za klijente i za agencije, jer s jedne strane, agencije neće morati da budu „svaštojedi“ i da se bave svačime po malo, a sa druge, klijenti će moći kroz kratkoročne saradnje da dobiju vrhunsku uslugu od onoga ko je specijalizovan za jednu oblast. Takođe, projektna saradnja neće nužno narušiti postojanje dugoročnih ugovora, jer klijent svakako ima svoj in-house tim ili digitalnu agenciju, ali će povremeno sarađivati sa specijalistima za određenu oblast.
Dalje, kratkoročni projekti dobra su prilika i da se testira saradnja između dve strane i da se kasnije zaobiđu isrpljujući pitch procesi – ako s nekim uradite dva kvalitetna projekta, može se proširiti saradnja i bez mesec dana sastančenja i prezentacija od 500 slajdova. Kad smo već kod projektne saradnje, tu je još i…
03 Agencijska saradnja sa freelancer-ima
Odličan način da se reši problem koji nastaje usled sezonskih fluktuacija količine posla. Kako bismo sačuvali psihičko zdravlje naših kolega, najbolje rešenje su kratkoročne saradnje sa freelancerima na projektima koji mogu da opterete zaposlene (pitchevi, vreme godišnjih odmora, …). Na taj način smanjuje se rizik od burnout sindroma zaposlenih, a istovremeno se „upumpavaju“ sveža krv i nove ideje koje dolaze od osobe „sa strane“.
04 Širenje poslovanja
Potpuno očekivan sled događaja. Sa porastom konkurencije i slabim porastom budžeta, agencije se okreću novim oblastima rada u oblasti digitalnih medija, pa tako imamo situaciju da neke agencije pokreću web portale, neki portali osnivaju agencije za produkciju sadržaja za digitalne kanale, neke agencije imaju ozbiljne mailing liste i podcaste, a ima i onih koje pokreću čak i sopstvene modne linije. Ovi projekti su izuzetno značajni za uvećanje agencijskog kapitala, te mogu da doprinesu kako povećanju profita, tako i brendiranju agencije. Uostalom, koliko puta ste čuli da se kreativci žale kako imaju sjajnu ideju, ali klijent neće da rizikuje? Ovako, napravite svoj brend ili brendirani sadržaj i primenite ideju. A ima tu i još jedna stvar – nepisano pravilo je da će preduzetnici radije sarađivati sa nekim ko ima iskustvo u izgradnji proizvoda od nule. 🙂
05 Smanjivanje zavisnosti od velikih klijenata
Dobijanje velikih klijenata ima višestruko pozitivan efekat na rad agencije – dugoročni ugovor sa velikim budžetom, proširenje tima, veliki plus u portfoliju agencije… Ipak, postoji i ona druga strana medalje – njegov odlazak povlači za sobom i veliki pad u prilivu novca, a samim tim dovodi u pitanje i postojeća radna mesta. Takođe, veliki klijenti mogu da iscrpe kreativne kapacitete, kao i radne sate zaposlenih. Zbog toga se sve više agencija opredeljuje za to da započnu saradnju sa malim i srednjim klijentima, sa kojima mogu da ostvare dugoročnu saradnju i grade strategiju brenda od starta. Agencija u tim slučajevima sarađuje direktno sa top menadžmentom i postaje partner u rastu kompanije, a ne samo podizvođač.
06 Neučestvovanje na nagradnim festivalima
Svi se slažemo da nagrade utiču na imidž agencije i sujetu obe strane, kako klijenta tako i kreativaca. Ipak, svedoci smo da se u poslednjih par godina skoro sve nagrade dodeljuju CSR projektima, dok je procenat onih komercijalnih pobedničkih kampanja na nivou statističke greške. Na to dodajte još i snagu reputacije određenih agencija, socijalni kapital, činjenicu da su neke kompanije i neke agencije sponzori istih tih konferencija na kojima se dodeljuju nagrade… Iako niko ne spori kvalitet pobedničkih kampanja, stiče se utisak da je to postao zatvoreni krug na koji manje, a kreativne, agencije prosto ne žele da troše vreme kao ni ozbiljna finansijska sredstva koja je potrebno izdvojiti za produkciju case videa, prijavu 10+ radova, kotizacije i smeštaj tokom konferencije.
Bonus ideja za kraj: ostaje da vidimo da li će neka agencija „odgovoriti“ na ovaj nepovoljni trend tako što će realizovati kampanju „Godinu dana bez festivala“, i da sav novac, umesto na prijavu radova, usmeri u humanitarne svrhe i od toga napravi #nofestival CSR kampanju. 🙂
Sve tekstove pročitajte na Trendovi.rs.
Budite prva osoba koja će da komentariše